Na sastanku sa EU, NVO za zaštitu životinja poručile – Nemamo poverenja u Upravu za veterinu, hitne promene neophodne

1

Prošle nedelje u Beogradu održan je sastanak između predstavnika EU delegacije, Uprave za veterinu i zainteresovanih NVO o radnoj verziji Nacrta nacionalne strategije za upravljanje populacijom pasa na teritoriji Republike Srbije. EU je u projekat uložila 1,38 miliona evra koji između ostalog predviđa jasno sprovođenje mera u oblasti zaštite, prava životinja, mere vezane za odgovorno vlasništvo, kampanje, edukaciju. Udruženja su zauzela stav da NVO nije uključen samo iz razloga jer se Upravi za veterinu ne veruje, i jer se organizacije za zaštitu životinja ne pozivaju da uzmu učešće u odlukama koje se donose na nivou države. Stav EU koji je ponovljen više puta u toku sastanka je – bez učešča NVO u EU nema donošenja odluka.

„U jednom delu strategije navedeno je da ne postoji saradnja sa NVO jer NVO nisu zainteresovane, što je velika neistina. NVO u Srbiji su jako zainteresovane a razlog našeg neučestvovanja je potpuno nepoverenje u Upravu za veterinu. Mi imamo solidan zakon, ali činjenica je da u Srbiji nesmetano rade gradska prihvatilišta gde se godišnje eutanazira i do 11.000 pasa, bez ikakvog objašnjenja javnosti zašto se takve stvari dešavaju. U nekim prihvatilištima psi jedu jedni druge, zdravi psi se zaražavaju kad udju u prihvatilište, bezbroj prijava smo napisali, ništa se ne dešava. Mi više nemamo poverenja u Upravu za veterinu. U Srbiji privatne firme uzimaju ogroman novac iz budžeta a psi im umiru u metalanim prikolicama, i film smo o tome snimili. I sve to traje godinama. U Srbiji se eutanazija koristi za smanjenje broja napuštenih životinja“ rekao je Ivan R. Ivanović predstavnik grupe građana iz Aranđelovca.

„Nije tačno da smo mi nezainteresovani, mi konstantno godinama šaljemo mejlove i tražimo da nas Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede uključi u ovakve radionice i diskusije, ali ono što smo dobijali do sada je ignorisanje. Nacionalna strategija se donosi u trenutku kada nam je stanje u Upravi za veterinu jako zabrinjavajuće u pogledu rada veterinarskih inspektora. Imamo presudu, arbitražu u Vašingtonu koja je utvrdila da je Srbija odgovorna jer veterinarski inspektori nisu radili svoj posao i omogućili nezakonit rad kafilerijama, šinterajima itd. Nerad veterinarskih inspektora je ogroman problem. Mi možemo da usvojimo najbolju strategiju na svetu ali ako se ona ne primenjuje, a primenjuju je državni organi, to je samo mrtvo slovo na papiru. Oštro se protivimo tome da se u strategiji pominje reč eutanazija jer ako se takva strategija usvoji, upravo ta eutanazija će biti osnov za ubijanje zdravih životinja. Naš zakon koji je u globalu dobar, je beskoristan jer se ne primenjuje zbog nerada i sabotaže Uprave za veterinu koja bi trebalo da ga sprovodi“ rekla je Tanja Ostojić, predstavnica Udruženja „Alfa“.

„Predstavnici srpskih udruženja imali su priliku, u našem slučaju prvi put, da predstavnicima EU kažu o konkretnim problemima i iskustvima sa terena. Iako smo svi došli odvojeno, jasno je da su naši problemi isti, svi smo govorili o katastrofalnom stanju u prihvatilištima, o nepoverenju u državne i lokalne organe koji se navodno bave zaštitom životinja, između ostalog tražili smo da se iz nacrta izbaci reč „eutanazija“ jer naša iskustva govore da se na državnom i lokalnom nivou ova mera ne sprovodi kao „zadnja mera kada se radi o nepodnošljivoj patnji životinja kada je benefit smrti veći od benefita života“. Mi odlično znamo da se u mnogim prihvatilištima sprovodi tako što se pas proglasi bolesnim, nebitno da li je ta bolest izlečiva i pristupi se eutanaziji, koja je i sama vrlo sporna kako se izvodi, posebno u unutrašnjosti. Nije lako bilo objasniti ljudima koji dolaze iz zemalja koje se bore da unaprede svoje zakone kako bi svaka životinja imala prava na život, u zemlju koja kroz svoje institucije i ustanove svoje zakone eskivira. Italijanski predstavnik Antonio Di Nardo rekao je da će biti održana i nacionalna konferencija i pozvao udruženja da učestvuju, te se nadamo da ćemo taj poziv i zvanično dobiti, ne samo mi već svi predstavnici NVO sektora u Srbiji“ kaže predstavnica Udruženja za zaštitu životinja „Kućica za spas“ iz Jagodine, Anica Gajić.

Projekat “Jačanje sistema zdravlja i dobrobiti životinja“ ukupne vrednosti 1,38 milion evra, koji finansira Evropska unija, podržava razvoj i poboljšanje poljoprivrede u Srbiji. Pruža podršku Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u procesu usklađivanja sa EU i međunarodnim standardima u oblasti zdravlja i dobrobiti životinja, kao i biosigurnosti. Projekat takođe pomaže u reviziji administrativnog okvira i kapaciteta za dobrobit životinja sa jasnim preporukama za poboljšanje i unapređenje postojećih struktura u sektoru. Standardi koji se odnose na dobrobit životinja biće razvijeni sa ciljem da poboljšaju saradnju između javnog i privatnog sektora i međunarodnu koordinaciju, navedeno je na sajtu europa.rs.

„Ovaj projekat je već trebalo da se završi ali je zbog epidemije, kako sam razumela, rok pomeren do 9.12.2022. Mi do sada nismo videli ništa u oblasti poboljšanja uslova u prihvatilištima, nismo videli kampanju o odgovornom vlasništvu, udomljavanju ili zakonskim odredbama u vezi sa kršenjem zakona. Tako da su naša pitanja – gde je zapravo otišao taj novac EU“ opravdana. Neophodno je jačanje NVO sektora u ovoj oblasti i borba da se u svaku odluku NVO uključi, jer kao što je to nekoliko puta rečeno na sastanku od strane EU delegacije, u zemljama EU se nijedna odluka, pravilnik ili mera ne donosi bez učešća NVO organizacija. To je nešto na čemu moramo insistirati. Takođe, to je nešto što se može izvući kao zaključak i za NVO koje se bave drugim oblastima poput ekologije, borbe za ljudska prava itd.“ navodi jagodinsko udruženje.

Predstavnicima EU nije bilo lako da razumeju da jedna zemlja ne radi na poboljšanju zakona i mera, već kako smatraju udruženja, suprotno od toga tražeći „rupe u zakonu“. Udruženja su se složila da su ovakva radionice, javne rasprave i diskusije u kojima će učestvovati NVO sektor, neopohodne kako bi se stanje promenilo. Jagodinsko udruženje insistira na ubacivanju pitanja vezanih za kućne ljubimce u popis stanovništva koji će se obaviti oktobra ove godine jer na taj način se prvi put može dobiti statistika u pogledu čipovanih, vakcinisanih, sterilisanih pasa i mačaka. Takva statistika, kako navode, nedvosmisleno bi pokazala u kom pravcu treba ići kako bi se problem neodgovornog vlasništva pa samim tim i napuštenih pasa, rešavao u budućnosti.

Na sajtu Uprave za veterinu izveštaj sa ovog sastanka još uvek nije postavljen.

„VENTURA“ UĆUTKANA REČIMA „PLJUJETE SVOJU ZEMLJU“

Manir da se oni koji ukazuju na kršenje zakona „poklapaju“ osudama „mrzite svoju zemlju“ što često možemo čuti u političkim raspravama na internetu, preneo se i na ovu debatu.

„Kada je naša predstavnica pokušala da ukaže na grubo kršenje zakona u pojedinim prihvatilištima, upotrebivši izraz „eutanazija lopatom“ skočila je predstavnica Uprave za veterinu rekavši „sram vas bilo, pljujete zemlju u kojoj živite“. To naravno nije tačno i takve reakcije samo govore da je predstavnicima države najvažnije da se istina o srpskim prihvatilištima ne sazna. Naši stavovi su jasni, govorili smo o sistemu i nismo „pljuvali“ državu. Pljuju je oni kojima narod obezbeđuje plate dok ne rade posao za koji su plaćeni“ kažu u Udruženju „Ventura“. 

STOJČIĆ: SLEDEĆI NAJVAŽNIJI KORAK JE DOSTAVLJANJE SUGESTIJA, ZAHTEVA, PRIMEDBI DO 15. AVGUSTA

„Dobro je što su udruženja imala priliku da iznesu svoj stav i sada se jasno videlo da je taj stav jedinstven. Izašlo je na videlo da Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede ne radi, da neće da sarađuje, ne odgovaraju na pritužbe, prijave, žalbe. Oko 90 odsto stvari koje su navedene u Strategiji postoji u našem zakonu koji se ne sprovodi. Gorak ukus bar na mene ostavila je komunikacija između predstavnika Uprave za veterinu i EU delegacije jer je predstavnica Uprave pokušavala da ospori na neformalan način (dakle ne javno već dobacivanjem) ono što su predstavnici udruženja govorili. To je nedopustivo i mnogo govori o društvu u kome živimo. Tanja Ostojić iz Udruženja „Alfa“ je iznela činjenicu koja nije zastupljena u javnosti, da je zbog nerada Uprave za veterinu Srbija izgubila sudski spor vredan oko dva miliona evra i koji plaćaju građani Srbije. Jasno je da je stanje sa životinjama u Srbiji posledica nerada Uprave za veterinu, što udruženja govore godinama. Sledeći korak je pismenim putem dostaviti sve primedbe, sugestije i zahteve u vezi sa Nacionalnom strategijom i pozivam sva udruženja da to urade. To je veoma važno i to ne smemo propustiti“ kaže dugodišnji aktvista za zaštitu životinja, Željko Stojčić.

OD 2000. EU DONIRALA 3,6 MILIJARDI EVRA SRBIJI
Projekat sprovodi OPERA S.r.l. (Italija) kao vodeći partner u konzorcijumu sa Instituto Zooprofilattico Sperimentale della Lombardia e dell’ Emilia Romagna (IZSLER) (Italija).
Više o projektu možete pronaći na http://animal-health-and-welfare.euzatebe.rs/
Od 2000. do danas, Evropska unija donirala je više od 3.6 milijardi evra Srbiji. Sredstva su korišćena za podršku razvoja, kvaliteta života i reformi u sledećim sferama: civilna zaštita, zaštita od poplava i pomoć poplavljenim područjima, obrazovanje, povezanost, zaštita okoline, zdravstvena zaštita i zaštita potrošača, kultura, vladavina prava, lokalni razvoj, poslovi i privredni rast, javna administracija, migracije, upravljanje javnim sredstvima, civilno društvo i mediji, socijalna inkluzija, omladina i sport. EU podrška je implementirana kroz saradnju sa Vladom Republike Srbije. Evropska unija je donirala Srbiji više razvojnih sredstava nego svi drugi internacionalni donatori zajedno, navodi europa.rs.

 

Prethodni tekstPočela primena unapređenog sistema za merenje prosečne brzine
Sledeći tekstSlavko Ćuruvija fondacija i Crta pokrenuće pravni postupak protiv REM-a

1 KOMENTAR

  1. Tačno. Veterinsrska inspikcija nije ništa preduzela da se u praksi sprovede obavezno čipovanje ljubimaca i registracija odgajivačnica u Srbiji, to je jedini način da se zna ko i je izbacio psa ili mačku na ulicu i bude kažnjen, na taj način bi se sigurno smanjio broj napuštenih životinja. Prihvatilišta i Azili u Srbiji rade i ako većina njih ne ispunjava uslove i niko ne kontroliše šta rade sa novcem koji dobijaju za sve to je odgovorna veterinarska inspekcija.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite komentar
Molimo vas da unesete ime