Internet (Internet) globalni elektronski komunikacioni sistem sačinjen od
velikog broja međusobno povezanih računarskih mreža i uređaja, koji
razmenjuju podatke koristeći zajednički skup komunikacionih protokola.
Internet protokol (IP Internet protocol) skup standarda koji omogućavaju prenos paketa podataka između računara i drugih uređaja povezanih na istu ili različite mreže.
IP adresa (IP address) jedinstvena numerička oznaka koja je dodeljena svakom uređaju povezanom na mrežu, definisana u sklopu IP protokola.
IPv(Internet Protocol version 4) verzija internet protokola koja omogućava 32 bitne IP adrese i na kojoj je još uvek baziran najveći deo internet saobraćaja. Sastoji se od niza cifara razdvojenih tačkama (npr. 91.199.17.1).
IPv6 (Internet Protocol version 6) nova verzija internet protokola koja omogućava 128 bitne IP adrese i povećanje raspoloživog broja IP adresa, nakon što su mogućnosti IPv4 postale nedovoljne. Sastoji se od niza heksadecimalnih cifara razdvojenih dvotačkama (npr.2001:db8:85a3::8a2e:370:7334).
Internet domen (Internet domain)skup podataka koji opisuje jedinstvenu administrativno tehničku celinu na Internetu , prema pravilima DNS sistema. Ovi podaci mogu da budu adrese računara, resursa ili servisa na domenu (www, mail, ftp…), nazivi i adrese DNS servera, sigurnosni podaci za DNSSEC i dr. Globalnu vidljivost internet domena omogućava DNS servis.
Internet adresa (Internet address) jedinstvena tekstualna oznaka vezana za određeni internet domen i može da bude URL adresa ili adresa e pošte.
URL (Uniform Resource Locator)jedinstvena adresa određenog resursa na Internetu, poput pojedinačne veb strane, fajla ili servisa. Adresa e pošte (E mail address)jedinstvena adresa elektronskog poštanskog sandučeta, sastavljena od korisničkog imena, znaka @ i naziva domena (npr.info@rnids.rs).
DNS (Domain Name System)bazni internet servis, koji omogućava prevođenje tekstualnih u numeričke oznake i obratno. DNS omogućava jednostavnije korišćenje Interneta, jer je internet komunikacija bazirana na numeričkim IP adresama koje su ljudima teške za pamćenje.
DNS server (DNS Server) uređaj koji omogućava da se za tražene usluge na određenom internet domenu dobiju odgovarajuće IP adrese neophodne za komunikaciju i razmenu podataka u mreži. DNS server ove podatke o domenima i IP adresama preuzima iz zbirke podataka, koja se naziva DNS zona ili DNS tabela.
DNSSEC (DNS Security Extensions)sistem sigurnosnih standarda koji omogućava proveru integriteta podataka u DNS sistemu.
Naziv internet domena (Internet domain name) Tekstualna oznaka koju korisnik registruje za svoje potrebe, čime stvara administrativno tehničku mogućnost za vidljivost internet domena pod tim nazivom. Prilikom registracije, naziv se upisuje u Centralni registar, kojim upravlja Registar internet domena. Naziv internet domena je aktivan kada se izvrši upis podataka o registraciji, uključujući podatke o DNS serverima, u DNS tabelu Centralnog registra i ta tabela aktivira na javnim DNS serverima. Naziv Internet domena tradicionalno se zapisivao slovima engleskog alfabeta (ASCII kod), ali je razvojem IDN standarda uvedena mogućnost da nazivi domena budu i na drugim svetskim jezicima i pismima. Naziv internet domena sastoji se iz niza alfanumeričkih segmenata, razdvojenih tačkama, saglasnih internet standardima.
Domen najvišeg nivoa (TLD Top level domain) internet domen koji je registrovan na najvišem nivou u DNS hijerarhiji. TLD se upisuju u osnovnoj tzv. korenskoj zoni (DNS root zone), kojom upravlja Internet korporacija za dodeljene nazive i brojeve (ICANN Internet Corporation for Assigned Names and Numbers). TLD se uvek nalazi iza poslednje tačke sa desne strane u nazivu bilo kog internet domena nižeg nivoa. Na primer, u nazivima domena rnids.rs,bg.ac.rs, google.com… „.rs“ i „.com“ predstavljaju TLD ove. ICANN delegira TLD ove na upravljanje nacionalnim i globalnim registrima internet domena. TLD mogu da budu generički (gTLD), nacionalni (ccTLD) i infrastrukturni (npr.ARPA).
Domen drugog nivoa (SLD Second level domain) internet domen koji je registrovan ispod TLD -a i od njega je odvojen tačkom. Na primer, u nazivu domena rnids.rs, „rnids“ je domen drugog nivoa u odnosu na domen .RS.
Generički domen najvišeg nivoa (gTLD generic Top level domain) internet domeni vezani za opšte pojmove ili skraćenice, a nazivaju se i globalni internet domeni. Prvobitnih sedam gTLD
-a imaju oznaku od tri slova, kao skraćenicu koja sugeriše delatnost registranta naziva domena (.COM, .ORG,.NET, .EDU, .GOV, .MIL i .INT). Od 2000.godine su uvedeni i tzv. novi gTLD, sa
oznakama od tri ili više slova, za različite poslovne i druge namene (.AERO,.BIZ, .COOP, .INFO, .MUSEUM, .NAME, .PRO, .TRAVEL, .CAT, .TEL, .JOBS, .ASIA, .MOBI,.POST i .XXX). Od 2013. uvedeno je nekoliko stotina novih gTLD, broj im se stalno povećava, a mnogi od njih su na neengleskim jezicima i pismima i nazivaju se IDN gTLD.
Nacionalni domen najvišeg nivoa (ccTLD country code Top level domain) internet domen koji je povezan sa određenom državom ili teritorijom. ccTLD se određuje na osnovu međunarodne dvoslovne oznake države, koji prema standardu ISO 31662, sadrži slova engleskog alfabeta (kao što je naš .RSdomen). Postoje i IDN ccTLD koji sadrže i slova koja ne spadaju u engleski alfabet (kao što je naš .SRB domen).
m registru.
ostatak možete pročitati na RNIDS http://www.domen.rs/mali-recnik-internet-pojmova/?utm_content=buffer59692&utm_medium=social&utm_source=twitter.com&utm_campaign=buffer