ŠTA ĆEMO JOŠ PRAZNOVATI U JANUARU

0

Srpska Nova Godina Ovaj praznik se praznuje 14. januara po novom kalendaru a po starom 1. januara. Zato se zove Nova Godina. Obnovljen je običaj „čekanja Nove Godine“. Uoči Nove Godine, sprema se svečana večera, gde svi ukućani sa svojim gostima, kumovima, prijateljima i srodnicima uz veselje i pesmu čekaju ponoć, kada stiže Nova Godina. Negde se to radi organizovano u restoranima, hotelima, salama i sl. U ponoć, tačno u 12 sati, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine sa željama za dug i miran život, dobro zdravlje i uspeh u poslu. Sutradan se odlazi u crkvu na službu. Posle službe se obavlja svečani ručak. Domaćica mesi pogaču „vasilicu“ (vasilica se zove jer je toga dana praznik i Svetog Vasilija Velikog). Negde se vasilica mesi od kukuruznog brašna.

Krstovdan Ovaj praznik pada 18. januara, i praznuje se u spomen Hristovog krštenja. Taj dan je postan i to je prvi posni dan od Božića. U hramovima se toga dana vrši veliko vodoosvećenje. U nekim krajevima se pozdravljaju sa rečima: „Hristos se krsti“ i „Vaistinu se krsti“.

Bogojavljenje Bogojavljenje se praznuje 19. januara. Tada se po crkvama širom pravoslavlja i srpstva vrše velika i svečana osvećenja vode. Narod dolazi crkvi sa flašama i drugim manjim sudovima, uzima osvećenu bogojavljensku vodicu i nosi je u svoje domove. Ova vodica, obzirom da je osvećena na veliki praznik, ima velika duhovna i lekovita svojstva. Inače ovoga dana slavi se uspomena na Hristovo krštenje, na reci Jordanu, i javljanje Boga u vidu goluba i glasi: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte“.

Jovanjdan Jovanjdan je u nizu bogojavljenskih praznika, jer je sveti Jovan Krstitelj, na reci Jordanu, krstio Gospoda Hrista. Mnogi Srbi toga dana slave. Posle Nikoljdana i Đurđevdana, ovo je svetitelj koji se kod Srba najviše poštuje i slavi.

Savindan Ovaj praznik pada 27. januara. Sveti Sava je prvi srpski prosvetitelj, duhovni otac srpske nacije i tvorac srpske crkvene samostalnosti. Zato je Savindan i verski i nacionalni praznik. To je krsna slava srpskih škola. Toga dana se u svim srpskim školama lomi slavski kolač, izvodi prikladan svetosavski program u kome učestvuju đaci sa svojim učiteljima i roditeljima. Rezanje kolača isto je kao i na dan crkvene slave. Svaka slava ima svoga domaćina, koji se dobrovoljno javlja, i svake godine se bira domaćin. Obično se na Savindan uveče u školama ili domovima kulture nastavlja narodno veselje u kome učestvuje naša omladina.

FOTO/Nenad Mihajlović

Prethodni tekstPALMA POZVAO MEĐUNARODNU ZAJEDNICU DA REAGUJE
Sledeći tekstNAREDNIH DANA TOPLIJE

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite komentar
Molimo vas da unesete ime