Prof. dr Ratko Ristić: Jedinu korist od MHE imaju pojedinci i organizovane interesne grupe

0

Neformalna grupa građan ,,Odbranimo Grzu“ pokrenula je inicijativu da opština Paraćin zabrani gradnju MHE na Grzi i Crnici, jer je planovima predviđena izgradnja četiri takva objekta. Jedinu korist  od ovakvih objekata imaju pojedinci i organizovane interesne grupe, kaže prof. dr Ratko Ristić.

– Vlast je tu da sluša želje naroda koji je bira, loklana vlast je uslišila naše zahteve, sada je na potezu republička. Ovde nema nikakve koristi, sem finansijske za investitore, nema radnih mesta, finansijskog priliva u lokalni budžet, nema ništa. Bukvalno dolazi jedan čovek, jedna MHE i sve što proizvede ide kod njega u džep, šta imamo mi Paraćinci od toga, navodi Zoran Kojadinović iz neformalne grupe ,,Odbranimo Grzu“, koja je do sada prikupila preko 5.000 potpisa građana za obustavljanje i zabranu gradnje MHE na Grzi.

Odbornici SO Paraćin prihvatili su predlog i uputili zahtev Agenciji za zaštitu prirode i živote sredine da ponovo preispita dozvolu izdatu investitoru, zbog postojanja brojnih zaštićenih vrsti biljaka i životinja na području Grze.
-Njima ništa nije sveto, profit je kod pojedinih na prvom mestu. Trenutna politička situacija pogoduje privilegovanim biznismenima, koji su u čak i u kumovskim odnosima sa najvišim funkiconerima SNS , kao što je reč o MHE na Grzi. Lokalni funkcioneri SNS se nisu uključivali akciju ,,Odbranimo Grzu“, njihova zanimacije je bila kako da dođu na vlast. Nikog od njih ne interesuje šta mi radimo, niti se na bilo koji način uključuju kao podrška, da su prokomentarisali negde. Grza za njih ne postoji, u više navrata pozvali smo sve političke organizacije u Paraćinu i njihove predstavnike da nam pruže bar moralnu podršku ili ukažu ako grešimo. Lokalna vlast nam pomaže i omogućava pristup svim dokumentima, koja po zakonu mogu da budu dostupna javnosti, navodi Kojadinović.
Građani Paraćina i imućniji vikendaši sa Grze najavili su da bi obeštetili investitora.
– Nadam se, kao jedan o organizatora otpora gradnji MHE na Grzi, da će republička vlast imati milosti i ispoštovati zakon na osnovu dokumenata koje smo dostavili. Da ne pričam o rekordnom dobijanju svih saglasnosti i dozvola državnih ustanova i preduzeća, a investitor na Grzi je to pribavio za nekoliko dana, što nije moguće dobiti u realnim uslovima. Kako onda da mu se ne izda građevinska dozvola pod zakonskom pretnjom krivičnog dela trgovine uticajem?, pita se Kojadinović.

Dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Ratko Ristić kaže da su male hidroelektrane derivacionog tipa u poslednjih nekoliko godina postale su epidemijska pojava na teritorije Srbije.

„Do sada ih je napravljeno  oko 90  planirano je čak 850, međutim što je sada moguće zaključiti jeste da su to objekti koji jako malo znače u energetskom smislu jer proizvode male količine energije, proizvode maksmalne ekolopke štete, degradiraju biodiverzitet, remete režim podzemnih voda i značajno ugrožavaju život lokalnog stanovništva. Tako da sa aspelta suštinskih nacionanih interesa naše zemlje to je jedna potpuno nepotrebna  koncepcija i Srbija treba da se okrene proizvodnji energije iz obnovljivih izvora putem biomase korišćenjem geotermalnih potencijala i korišćenjem solarne energije i energije vetra tamo gde je to moguće. Takođe neophodno je ostvariti daleko veći stepen efikasnosti postojećih elektroenegrgetskih sistema, pre svega prenosnog i distributivnog sistema za električnu energiju jer mi sada imamo gubitke preko 17 procenata, a tolerantni tehnički gubici su  oko 5 procenata na nivou Evrope. Dakle, postavlja se pitanje gde odlazi 12 procenata ukupno proizvedene energije. Ako bismo za samo par procenata smanjili gubitke energije u prenosnoj distrubutivnoj  mreži nama ne treba ni jedna mala hidroelktrana derivacionog tipa. Jedinu korist  od ovakvih objekata imaju pojedinci i organizovane interesne grupe, to definitivno nije nacionalni interes ove zemlje“ kaže prof. dr Ristić.

Na tribini je govorio i Predrag Simonović, profesor sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

 

(Tekst je nastao realizacijom projekta „Paraćin iz svakog ugla“ koji sufinansira opština Paraćin)

Prethodni tekstRatari od danas mogu da se prijave za subvencije za gorivo
Sledeći tekst„HRAST“ BOSILEGRAD – Izabrali smo Paraćin za investiranje, u planu proširenje

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite komentar
Molimo vas da unesete ime