piše Jakov Milanović
“Nada je mnogo veći životni stimulans nego sreća”
Fridrih Niče
Nekoliko pitanja za ministra finansija
Znam da ste zauzeti, da ćete ovih dana biti u Skupštini braneći rebalans i mere štednje. Ali nadam se da ćete naći vremena da pročitate nekoliko pitanja koja bih Vam postavio kada bi mogli da sednemo na desetak minuta, jer me kao i mnoge druge obične građane interesuju odgovori koje bih čuo od Vas. Ovako odgovore i ne očekujem, jer je svima potpuno jasno šta će da se desi i u vremenu koje je pred nama, vaši odgovori nam ne bi nam vratili nadu. I ne zamerite nam, bilo je ljudski nadati se.
Naš narod je i ovakav i onakav ali kad uvidi da neko radi pravu stvar većina odobrava takve poteze po cenu da su neki i na njihovu štetu. Tako je u početku bila prihvaćena ideja o uvođenju reda u javnoj upravi, javnim preduzećima, platnim razredima i smanjenju penzija i plata. Većina se nadala, da će se uvesti red koji će ispraviti mnoge nepravde, izbrisati razlike i uvesti princip pravednosti i jednokosti jer bez obzira da li radite u javnom sektoru ili javnom preduzeću svi rade za državu i njene građane. Međutim, posle publikovanja mera štednje i izjava vas i vaših kolega građani mahom negoduju. Ljudi su ovde bili željni pravde ali vrlo brzo ste uspeli da nas ubedite da ona ne stanuje ovde i zato berzanski rečeno, akcije u narodu su vam drastično opale a mere još nisu ni stupile na snagu.
Kada sam video da ste izabrani za ministra finansija i vašu respektivnu biografiju pomislio sam, pravi čovek na pravom mestu. Jeste da ste bili prvo planirani za ministra privrede, ali je Lazar Krstić shvatio da ipak finansijska situacija srpske države prevazilaze njegove mogućnosti te ste se vi nametnuli kao logično rešenje. Iz vaše biografije saznajemo da ste ekspert Svetske banke a mi Srbi smo slabi na eksperte i zato smo jednu ekipu koja smo trpeli punih 12 godina. Samo oni su se većinom lažno predstavljali što za Vas nije slučaj. Vas ima na Gugl-u i na srpskom i na engleskom, za svaku pohvalu.
Imao bih nekoliko pitanja za Vas, možda ćete iz njih shvatiti da je moguće i drugačije:
- Da li je pravedno to što prvo niste pokušali da uzmete od bogatih ono što duguju državi a vidimo ovih dana da duguju mnogo i dugo?
- Kako je moguće da niko od njih godinama ne plaća porez koji se meri stotinama miliona i ne fali im dlaka s glave a običnog čoveka proganjate za 2- 3000 dinara duga?
- Da li je ministre pravedno da se i dalje troše sredstva na preduzeća u restruktuiranju, i to mnogo više od 400 miliona evra, koliko je planirana ušteda smanjenjem plata?
- Zar vas nisu učili na Berkliju,da je osnov za recesiju i pad realne proizvodnje u jednoj državi da kada smanjujete plate da pada i potrošnja? Ispravite me ako grešim.
- Pričate kako su u poslednjih osam godina drastično porasle plate, a to u većini slučajeva nije tačno. To jest jesu porasle neznatno u dinarima. Evro je 2008 godine bio 75 a danas je 120 dinara, da li ste to znali? Jedan moj prijatelj mi je rekao da je računao i da sada ima realno manju platu (preračunato u evrima) za 45% u odnosu na 2008 bez vaših 10%. tako da vaša konstatacija ne stoji.
- Pitam Vas kao laik da li je prvo trebalo smanjiti višak zaposlenih u javnoj upravi i u javnim preduzećima pa podvuči crtu, videti kolika je ušteda, pa krenuti dalje?
- Pitam Vas da li je trebalo uvesti red, da se jasno i transparentno odrede kvote, u normalnim državama postoje normativi npr. na 10000 građana može biti zaposleno toliko službenika u javnom upravi, toliko radnika u javnom preduzeću, toliko lekara, profesora itd…i tako sve od Beograda do Lebana. Ako ste stvarno posvećeni poslu i želite da napravite neki boljitak za državu i građane, red se uvede očas posla, ispravite me možda grešim?
- Interesuje me vidi se da ste učen čovek da li vi to namerno sad patentirate neku novu teoriju haosa, nisam pratio najnovija dostignuća u ekonomiji, ali da sređujete javne finansije, ne sređujete ih, ko vas je ubedio da to radite ovako besmilsenim potezima, taj vas je slagao. Moram vam priznati da sam od vas kao eksperta Svetske banke očekivao mnogo mnogo više. Ali možda ništa nije slučajno, znate vi kako treba.
- Da li je prvi korak ka uštedi smanjivanje plata samo u javnom sektoru bez javnih preduzeća? Možda zato što u javnim preduzećima rade partijski funkcioneri a u javnoj upravi stranački aktivisti drugog reda?
- Da li ste svesni da tom odlukom vređate visokoobrazovane građane kojima ste umanjili plate, pre svega lekare i profesore, ali i sve ostale koji rade u javnoj upravi zato što će i dalje portiri, vozači i kafe kuvarice u javnim preduzećima da imaju veće plate od doktora i profesora. Zar to nije sramota?
Da li su to merila socijalne i bilo koje druge pravde?
“Prevariti se u jednoj velikoj nadi nije sramota.
Sama činjenica da je takva nada mogla da postoji, vredi toliko da nije suviše skupo plaćenja jednim razočarenjem, pa ma kako teško ono bilo.”
Ivo Andrić
CITATI IZ DOMAĆE ŠTAMPE
Izvor: KURIR ZET NIJE DUGME: Branko Ružić uvalio svastiku za platu od 1.600 evra!
Ministar bez portfelja za evropske integracije, zaposlio ženinu sestru Milenu Karić u Republičkoj agenciji za poštanske usluge, gde je prosečna zarada 187.351 dinara. 21.09.2013. god
Izvor: VEČERNJE NOVOSTI: Jorgovanka Tabaković ipak sebi nije smanjila platu
Plata Jorgovanke Tabaković, guvernerke Narodne banke Srbije, u oktobru je iznosila 679.174,22 dinara, što znači da je nije smanjivala od kada je došla na mesto šefa centralne banke. 12.12.2013. god
Izvor: ALO Bajatović mesečno zarađuje 38.000 evra!
Direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović, ubedljivo je najplaćeniji državni funkcioner, koji po zvaničnim podacima dobija platu za čak pet funkcija koje obavlja, a „zaboravio“ je da prijavi još dva rukovodeća mesta na kojima zarađuje ukupno 2,3 miliona dinara mesečno. 06.11.2013. god
Izvor: BLIC Prvi potez Mirka Petrovića u „Dunav osiguranju“: Sebi skresao platu napola
Petrović će u „Dunav osiguranju” primati 315.000, dok je 670.000 dinara bila plata njegovog prethodnika Marka Ćulibrka koji je nedavno smenjen sa čela ove kompanije.
Najveću platu u državnim preduzećima od 908.000 dinara ima Radojica Rovčanin, direktor Agencije za kontrolu letenja. Marko Ćulibrk iz „Dunav osiguranja” je po visini plate bio na drugom mestu, dok je Milan Živanović, nedavno smenjen sa čela Direktorata za civilno vazduhoplovstvo, mesečno zarađivao 446.000 dinara. 14.08.2014. god