Monografija je štampana na srpskom, engleskom, nemačkom i francuskom jeziku, a obrađuje umetnost Save Sekulića, Ilije Bosilj Bašičevića, Vojislava Jakića, Emrika Feješa, Barberiena, Milosava Jovanovića, Milanke Dinić, Bogosava Žvkovića, Dragutina Aleksića, Ferenca Kalmara…
O knjizi, koja je jedina ovakva i u Evropi, govorili su profesor na Univerzitetu Kragujevca Slobodan Štetić i autorka.
„Radovi samoukih vizionara, autsajdera i marginalaca obično se u svetu, pa i u Srbiji, posmatraju kao alternativni vidovi likovnog izražavanja, retko pak sa strahopoštovanjem kakvo to pomenuti umetnici, počev od svetskih klasika iz tzv. zlatnog doba art bruta do danas“, rekla je Krstić.
Krstić koja je istoričar umetnosti i direktor Muzeja je dodala da se „umetnost autsajdera aktivnije prati od šezdesetih godina, a samostalno izlaže i publikuje od devedesetih“.
U delima autsajdera formu slike je nemoguće odvojiti od njene sadržine, ocenila je Krstić i dodala da smo „poslednjih godina svedoci ekspanzije i euforije koju umetnost autsajdera izaziva širom sveta“.
Od trivijalnog do uzvišenog, bez tabua, čitavo je bogatstvo dela koja predstavljaju unutrašnje drame autsajdera, zaključila je Krstić.
Monografija je štampana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja.