NBS objavila pojašnjenje o zastoju otplate kreditnih obaveza

0

Narodna banka Srbije objavila je pojašnjenje Odluke o privremenim merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema koja predviđa zastoj u otplati kreditnih obaveza, koja podrazumeva da klijenti koji prihvate zastoj (moratorijum) u otplati kreditnih obaveza nemaju obavezu njihovog plaćanja, ni po osnovu kamate ni po osnovu glavnice, u narednih 90 dana.

Zastoj u plaćanju mogu koristiti privredna društva, preduzetnici i građani, po osnovu svojih kreditnih obaveza – stambeni krediti, potrošački i gotovinski krediti, kreditne kartice i pozajmice po tekućem računu, objavila je centralna banka u objašnjenju Odluke.

Za sva privredna društva i preduzetnike, u većoj meri pogođene trenutnom situacijom, ovo je prilika da odlože plaćanje svojih obaveza dok teška situacija traje, da tako izbegnu mogućnost da dugovanja postanu dospela i na tako dospela dugovanja obračunava zatezna kamata, navedeno je u objašnjenju.

Za privredna društva i preduzetnike u određenoj meri pogođene trenutnom situacijom ovo je mogućnost, kako je istaknuto, da se komotnije osećaju u finansijskom smislu zato što će odlaganjem plaćanja obaveza dobiti dodatnu likvidnost za svoje poslovanje.

Iz NBS su naveli da, za građane pogođene trenutnom situacijom, zastoj pruža mogućnost da svoje umanjene prihode ili povećane troškove bar ublaže nemoranjem da plate svoje anuitete po osnovu kreditnih obaveza, ali i da ne moraju da se u ovako teškoj situaciji bave aktivnostima vezanim za plaćanje mesečih rata.

„Iako se moratorijum odnosi na sve klijente, klijenti koji se ne osećaju pogođenim trenutnom situacijom, imaju relativno stabilne prihode, mogu da nastave da plaćaju svoje kreditne obaveze bez korišćenja moratorijuma“, navedeno je saopštenju.

Centralna banka je istovremeno objasnila i šta nije zastoj u otplati kreditnih obaveza.

Tako, zastoj u otplati obaveza ne znači otpis ili otpust tromesečnih kreditnih obaveza klijenta, pa se obaveze po osnovu kredita koje se odnose na period zastoja (tri mesečna anuiteta) moraju izmiriti po isteku perioda zastoja.

Zastoj u otplati kreditnih obaveza u trajanju od 90 dana ne proizvodi nikakve dodatne troškove za klijenta, a efektivna kamatna stopa, kao univerzalna i sveobuhvatna mera ukupnih troškova kredita za korisnika, za svaki kredit koji uđe u moratorijum ostaće ista (efektivna kamatna stopa koju građani sada imaju napisanu u svom anuitetskom planu ostaće ista i u anuitetskom planu koji će dobiti nakon moratorijuma).

Кako bi olakšala klijentima otplatu tih obaveza nakon perioda zastoja, NBS je kao osnovni model preporučila da banke tri mesečna anuiteta dodaju na kraj perioda otplate produžavanjem perioda otplate za tri meseca i raspoređivanjem obračunate redovne kamate na period otplate kredita.

Ukoliko bi klijent po isteku perioda zastoja imao mogućnost da izmiri svoje tromosečne kreditne obaveze iz perioda zastoja, njegov anuitet nakon perioda zastoja ostao bi nepromenjen ali bi mesečne obaveze koje dospevaju u prvom mesecu po isteku perioda zastoja (četvrti mesec od sada) bile enormno uvećane (četiri puta – četiri mesečna anuiteta).

NBS je predložila i moguće modele otplate duga nakon perioda zastoja.

Model koji je NBS preporučila ne stvara nikakve dodatne troškove za klijenta i neznatno uvećanje anuiteta nakon perioda zastoja rezultat je datih mogućnosti klijentu da obaveze nastale tokom perioda zastoja finansira raspoređivanjem na produženi period otplate, navedeno je u saopštenju.

Odlukom NBS klijentima je ostavljena mogućnost da sa bankom dogovore i neku drugi (alternativni) način otplate svojih obaveza nakon isteka perioda zastoja, ukoliko procene da je to prihvatljivije za njih.

Osnovni model za primenu Odluke NBS je da se tri anuiteta iz perioda zastoja dodaju na kraj otplatnog perioda, produžetkom otplatnog perioda za tri meseca.

Cilj je da se mesečne obaveze po isteku zastoja previše ne opterete dugom po osnovu anuiteta iz perioda zastoja, a anuitet nakon perioda zastoja se minimalno uvećava zbog raspoređivanja obračunatih obaveza iz perioda zastoja na preostali period otplate.

Mogući alternativni modeli (anuitet ostaje isti ali celokupne tromesečne obaveze iz perioda zastoja padaju na teret klijenta odmah po isteku zastoja) su: da po isteku zastoja (četvrti mesec) klijent plati ođednom sva tri anuiteta iz perioda zastoja (glavnicu i kamatu) ili da poisteku zastoja (četvrti mesec) klijent plati samo kamatu koja se odnosi na period zastoja.

Na sajtu NBS mogu se videti detalji u vezi sa pojašnjenjem Odluke o privremenim merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema koja predviđa zastoj u otplati kreditnih obaveza, odnosno primeri za otplatu kredita.

N1

Prethodni tekstMOTOROM UDARIO U AUTOMOBIL
Sledeći tekstVUČIĆ: AKO BISMO ZATVORILI GRADOVE, PRVA BI BILA ĆUPRIJA

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite komentar
Molimo vas da unesete ime