Srbija danas obeležava Dan pobede nad fašizmom, a ljudi koji su preživeli strahote Drugog svetskog rata kažu da su ponosni na to što je svaka kap njihove krvi i krvi njihovih poginulih saboraca ugrađena u temelje tadašnje i sadašnje države, ali i Evropske unije. To Evropa ne sme da zaboravi i to mora da vrednuje i posle 70 godina
Na današnji dan, pre 65 godina, Evropa je konačno uplovila u luku mira.
Na samom početku, 9. maja 1945, u 00.16 časova, tek što je otkucala ponoć, u Berlinu je potpisan akt o bezuslovnoj i konačnoj kapitulaciji nemačkih oružanih snaga.
U ime poražene nacističke Nemačke, ovaj akt su potpisali feldmaršal V. Kajtel, general K. J. Štumpf i general H. G. Hindeburg. U ime članica Antifašističke koalicije, bezuslovnu kapitulaciju Nemačke posvedočili su sovjetski maršal G. Žukov i britanski general A. Teder, a tokom dana su vest o kapitulaciji objavili zapadni saveznici.
Treći rajh bio je poražen, a naum Adolfa Hitlera o Novom poretku koji je trebalo da traje najmanje 1.000 godina doživeo je slom.
U tom Hitlerovom snu, baš je Beograd trebalo da bude nerazrušiva tvrđava Trećeg rajha, ali pod imenom Eugenija. Trebalo je da to bude nesalomivi bedem, srce i nepresušno izvorište energije koja brani i hrani taj Hitlerov san o hiljadugodišnjem nacističkom carstvu.
Neki od srpskih heroja još su živi i tvrde da im u venama još struji krv kada se sete strahota fašizma. Žao im je što se tradicija obeležavanja Dana pobede pomalo zapostavlja. To srpske veterane vređa i čini im se da im sopstvena država zaboravlja doprinos u oslobođenju od fašizma.

Slavko Anđelić, učesnik NOB, kaže da, za razliku od nas, Rusi umeju da cene svoje, ali i tuđe borce protiv fašizma.
– Ja sam od predsednika Vladimira Putina dobio medalju Ruske Federacije za zasluge u Drugom svetskom ratu i ponosan sam što me nakon 70 godina nije zaboravila najveća antifašistička sila. Žao mi je što su moji ideali zaboravljeni u mojoj državi – kaže Anđelić za „Blic“.
Jugoslavija je, prema zvaničnim podacima, imala 1,7 miliona žrtava.
Otuda i značaj Dana pobede nad fašizmom, 9. maja, jer je tada zaustavljena besprimerna ljudska klanica, čije posledice svet oseća i danas.
Tokom proteklih 60 godina, Dan pobede je, dabome, doživeo i različite transformacije, ne samo na simboličkom nivou, već i u pogledu sadržaja.
Ova transformacija je započeta samo pet godina po okončanju Drugog svetskog rata, 9. maja 1950, kada je francuska vlada objavila Deklaraciju o stvaranju jednog zapadnoevropskog naddržavnog organa koji treba da objedini industriju uglja i čelika, pre svega proizvodnju dvaju najkrupnijih proizvođača kontinentalne Evrope – Nemačke i Francuske.
Ovaj projekat je ostao u istoriji poznat kao Šumanov plan, jer je tadašnji francuski ministar inostranih poslova bio Robert Šuman. Stvarni autor tog projekta, kojim je označen prvi korak ka ujedinjenoj Evropi, bio je poznati francuski ekonomista, ondašnji visoki komesar za planiranje i modernizaciju, Žan Mone.
Zahvaljujući ovom projektu, 9. maj se obeležava ne samo kao Dan pobede nad fašizmom, već i kao Dan Evrope.
Blic, Politika